Razgovor za posao često uplaši i najhrabrije pojedince. Tada čovjek postaje svjestan da i sitnica može biti presudna u odabiru budućeg zaposlenika.

Kako se odjenuti? Što činiti u čekaonici? Kako sakriti nervozu? Je li rukovanje bilo dovoljno čvrsto? Što ako pitaju nešto za što nemam već pripremljen odgovor? To su samo neka od pitanja, koja iako analizirana već nebrojeno puta, još uvijek lako pokreću ljude na raspravu.

Na radionici će polaznici aktivno sudjelovati i dobiti uloge, ispitivača ili intervjuiranog, te kroz njih sami vidjeti što i zašto ostavlja dobar dojam na poslodavca.

Izvode: Ivana Lovrečić i Antonio Klarić

Natrag na program.

Svi znaju da voditelji na snimanju televizijskih emisija uglavnom koriste blesimetar koji im služi kao “šalabahter” i s kojega čitaju najave.

No, za razliku od uobičajenog šalabahtera kojeg učenici koriste na testovima, ovaj televizijski ne pomaže puno ako voditelji prethodno nisu pripremili najave. Neki voditelji sve uspješno odrade, ali ima i onih koji griješe i ne odrade svoj nastup dobro.

Na radionici ćemo gledati i slušati snimke televizijskih govora, analizirati iste, uspoređivati govor nacionalne i komercijalne televizije, ali se i nasmijati pokojem voditeljskom gafu.

Izvodi: Ina Milačić

Natrag na program.

Svi se sjećamo Gorana Višnjića i njegovor engleskog na početku Hitne službe. Jasno nam je zašto Rade Š. uvijek glumi Ruse ili Arape, a rijetko (nikad) Amerikance. Ingrid Antičević Marinović možda zna engleski, ali njezini govorni organi baš i ne.

U sva tri slučaja fonetičari mogu primijeniti svoju magiju koja se zove fonetska korekcija izgovora. Puštajući željeni izgovor preko Suvag aparata klijentu, klijent odjednom progovori kao što govori i njegov model. Kako to funkcionira? Preko verbotonalne metode.

Na radionici ćemo objasniti pravila, a svi sudionici će dobiti svoj zadatak s kojim će se okušati. Možda vam smeta nečije dubrovačko /a/ u /grod/, otvoreno kajkavsko /e/, ili se pitate kako stranci ikad nauče izgovoriti /lj/?

Igrat ćemo se zajedno i otkriti tko je novi Goran, a tko nova Ingrid.

Izvode: Ana Vlah, Magdalena Franjčec i Ksenija Nađ

Natrag na program.

Ljudi često nisu uvijek svjesni činjenice da komuniciraju upravo neverbalno, pa je tako govor tijela mnogo iskreniji od čovjekove verbalne izjave.

Proučavajući neverbalnu komunikaciju možemo saznati je li osobama ugodno ili neugodno u našem društvu, ostaviti dojam sigurne osobe te prepoznati znakove dominantnosti, ali i izbjeći prikrivene zamke i prepoznati neiskreno ponašanje.

Kada osvijestimo značenje neverbalne komunikacije, naučit ćemo i kako govor našeg tijela može utjecati na mišljenje prijatelja, profesora, stranaca ili članova obitelji. Tijekom radionice, polaznici će biti uključeni u proučavanje neverbalne komunikacije u obliku rješavanja kriminalističkih priča i situacija. Na završetku radionice, polaznici će moći čitati znakove neverbalne komunikacije u brojnim situacijama pod brojnim okolnostima.

Izvode: Lorena Ostrun, Magdalena Franjčec i Marija Dulj

Natrag na program.

Jeste li ikad slušali nekoga kako govori i pomislili da ima baš lijep glas? Ili ružan? Možda privlačan i zanimljiv, ili odbojan i monoton? Što u glasu određuje karakteristike koje mu često pridajemo? Može li se to vidjeti i provjeriti te je li važno za cjelokupni dojam o osobi koja govori?

Radionica će prikazati našu subjektivnu percepciju pojedinih tipova glasa i objektivne mjere koje ih određuju, a  nalaze se u svakom od naših glasova. Pokazat će se kako karakteristike glasa možemo vidjeti grafički i kako se prema tome određuje njihova kvaliteta. Objasnit će se zašto  je dobar glas važan, zašto je važno znati karakteristike svojeg glasa te kako se pojedine mogu ispraviti. Slušat će se i komentirati glasovi nekih osoba iz javnosti, a sudionici će moći snimiti i svoj glas.

Izvodi: Tena Žganec

Natrag na program.

Sjećate se onih neobičnih simbola kojima su uz riječi stranog jezika zapisivani izgovori tih istih riječi? Znate li da netko, uz malo vježbe, može pročitati simbole na nizu različitih jezika? Čovjek od davnina ima potrebu učiti druge jezike.

Iznimke nisu ni satovi stranih jezika u osnovnim i srednjim školama kada su nastavnici izgovor određenih riječi pokušavali opisati čudnim simbolima, znakovima koji su malo kome bili jasni.

Fonetska transkripcija omogućuje nam upravo to – da na jednostavan, a standardiziran način dobijemo uvid u pravilan izgovor riječi u jeziku koji želimo. Možda vam transkripcija trenutno nije toliko poznata, ali uz zvučne i pisane primjere na izlaganju, sigurno će biti.

Izvodi: Antonio Klarić

Natrag na program.

Nije lako prvi puta stati pred razred djece i mirno održati sat. Želja svakog nastavnika je da ga učenici slušaju, da bude autoritet svojim učenicima i da održava radnu atmosferu u razredu.

Postoji nekoliko stvari na koje se može pripaziti kako bi se ova želja lakše ostvarila. Na ovom predavanju dat će se odgovori na brojna pitanja koja fonetika nudi, a  vezana su uz rad nastavnika.

Na primjer, gdje u razredu sjedi dijete kojem nije u interesu pratiti nastavu, a gdje ono kojemu jest? Je li za nastavnika bolje da hoda učionicom ili da stoji? Je li za nastavu važan raspored klupa? Koliko je za nastavu važan nastavnikov glas?

Izvodi: Ivana Lovrečić

Natrag na program.

Dok svakodnevno putujemo do svojih odredišta, često smo praćeni raznim velikim plakatima uz cestu. Postali su standardni dio naših ruta i ne primjećujemo ih.  Barem tako mislimo. No onda nas po putu često uhvati želja za Torticom ili pomislimo kako je problem požara u Hrvatskoj sve veći i to nas odjednom brine.

Djeluje neobično, no ipak je objašnjivo. Veliki plakati se služe jednom vrstom argumentacije koja se zove vizualna argumentacija, kako bi nam privukli pozornost i motivirali nas da razmišljamo o onome što prikazuju.

Je li to zaista valjan oblik argumentacije, kakve su tvrdnje u vizualnoj argumentaciji, kako su potkrijepljene i kako ćemo interpretirati poruke koje nam plakati šalju, o tome nešto više na izlaganju o vizualnoj argumentaciji na ovogodišnjem FonET-u!

Izvodi: Mirna Vučetić

Natrag na program.

Kako bismo razumjeli mehanizme govora kod odraslih, važno je posvetiti pozornost razvoju govora kod djece od najranije dobi, pa čak i razvoju prije rođenja. Još za vrijeme prenatalnog razvoja, točnije od šestog mjeseca trudnoće, fetus čuje zvukove iz okoline, a dijete od prvih dana života razlikuje majčin glas od  ostalih. Može se reći da usvajanje govora kreće od rođenja slušanjem i imitacijom, te putem plača i krika, preko gugutanja i brbljanja, dolazi do prvih riječi.

Znate li kako prepoznati da dijete nije urednog govorno-jezičnog razvoja i do kada bi trebalo progovoriti? Odgovor ćete svakako dobiti na predavanju, a prethodno je važno reći kako rano prepoznavanje simptoma koji upućuju na atipičan govorno-jezični razvoj može pomoći da dijete na vrijeme krene s rehabilitacijom.

No, zašto smo uopće od najmlađih dana motivirani usvajati jezik i govoriti? Najopćenitiji odgovor jest dobro nam znana želja za komunikacijom. Uz osnovne pojmove, unutar teme su zastupljene i zanimljivosti poput blizanačkog govora, te što su to plastičnost mozga i bilingvizam.

Izvode: Anamarija Šepić i Nikolina Jamičić

Natrag na program.