Prvi FonET, edukacijski trening za nefonetičare, održao se u subotu, 10. svibnja 2014. godine na Filozofskom fakultetu.

Organizirali su ga Klub studenata fonetike Eufonija i Odsjek za fonetiku, a bio je namijenjen svima koji nisu fonetičari. Polaznici edukacije imali su priliku slušati predavanja profesora i studenata Odsjeka za fonetiku i sudjelovati u kratkim treninzima.

Što je FonET – Edukacijski trening za nefonetičare?

 

Ideja za Edukacijski trening za nefonetičare rodila se iz dva različita razloga. Prvo je bilo kako bismo nešto rekli drugima o fonetici, a drugo zato što smo to htjeli reći na neki zanimljiv i važan način.

Kao studenti fonetike često smo svjedočili zbunjenim pogledima sugovornika nakon što im kažemo što studiramo. Pojam fonetike, čak i kod jako obrazovane populacije, ne ide dalje od glasovnih promjena, artikulacije ili ‘to je ono nešto s govorom, jel da?’. Za takvu slabu sliku fonetike djelomično smo i mi, fonetičari, krivi, jer javnosti ne dajemo dovoljno prilike. Ono što uče fonetičari znaju i kroatisti, i lingvisti, i psiholozi, i novinari, i logopedi, i PR stručnjaci… Zašto onda uopće fonetičari postoje? Kada se u razgovor o predmetu našeg studija spomene neverbalna komunikacija i fonetska korekcija izgovora, govorna tehnologija i akustika (za tehničare), artikulacija i neurofonetika (za prirodnjake) i slično, ekspresije lica postaju drugačije.

Zašto ovakva vrsta treninga? Ovakav tip predavanja i radionice, u malenim skupinama, a gdje su studenti izvoditelji, najbliži je prirodnom razgovoru u neformalnom druženju, s društvom na piću. Takvu smo atmosferu htjeli postići. Kada netko tko je zanimljiv govori nešto zanimljivo baš nama, najradije ćemo ga poslušati i najduže ćemo se moći koncentrirati. S druge strane, htjeli smo dokazati da smo organizacijski sposobni napraviti jedan ovakav događaj. Osmisliti ideju, prikupiti novce, pozvati gostujuće predavače profesore, pozvati studente, napraviti program te sve izvesti bez većih problema.

Program FonET-a zamišljen je kao logični slijed tema koji polazi od temelja govora, preko povezanosti slušanja i govora do govora u javnim nastupima. Iz programa preddiplomskog studija fonetike izdvojeni su sadržaji koji su brzo shvatljivi, zanimljivi i praktično primjenjivi.

Sadržaji su prezentirani kratkim predavanjima, radionicama, vježbama i demonstracijama, a raspoređeni su u skupine prema vrsti i međusobnoj povezanosti sadržaja. Naglasak je bio na multimediji i praktičnoj primjeni. Većinu tema predstavili su studenti svih godina studija fonetike, a dio i profesori Odsjeka za fonetiku.

Sudionici su uz svako izlaganje dobili i uručak s najvažnijim pojmovima i preporučenom literaturom za daljnje upoznavanje određene teme.

 

Teme o kojima se govorilo bile su podijeljene u tri skupine: temelji govora, od slušanja do govora te umijeće javnog govora. Kratki sažeci izlaganja.

TEMELJI GOVORA:

Proizvodnja govora – izlaganje kojim se nakon definicije govora sudionicima predstavila građa i funkcija živčanog sustava, dišnog sustava (respiracija), organa za glasanje (fonacija) i izgovornih organa (artikulacija).

Akustika govora – radionica na kojoj su sudionici upoznali osnove rada u programu Praat, postupak snimanja zvuka, osnove očitavanja podataka iz spektrograma, fundamentalnu frekvenciju i intenzitet, razlikovanje zvučnih i bezvučnih glasnika te očitavanje naglasaka iz prikaza zvučnog signala. Sudionici su na kraju dobili i ispis spektrograma vlastitog imena i prezimena s označenih pojedinim glasnicima i fundamentalnom frekvencijom.

Psihoakustika i percepcija govora – radionica na kojoj su sudionici osvijestili neke od psihoakustičkih fenomena. Kroz demonstracije i eksperimente predstavljeni su im maskiranje i lokalizacija zvuka, McGurkov efekt i sinestezija zvuka i okusa.

OD SLUŠANJA DO GOVORA:

Sluh i slušanje – ovim predavanjem naglašena je razlika između sluha i slušanja, predstavljena je građa slušnog puta i funkcija pojedinih dijelova te najčešća oštećenja sluha, minimum dijagnostičkih pretraga, vrste slušnih pomagala i savjeti za očuvanje sluha.

Razvoj govora – predavanjem su se prikazala važna obilježja razvoja dječjeg govora, plastičnost i kritična razdoblja, izdvojena su najistaknutija obilježja pojedinog razvojnog razdoblja, predstavljeni najčešći fonološki procesi te specifičnost blizanačkog govora i govora u dvojezičnoj zajednici.

Fonetska korekcija izgovora (dr.sc. Vesna Mildner) – istaknuta je važnost dobrog izgovora, osnovni principi fonetske korekcije izgovora te primjena korekcije u izgovoru hrvatskog i stranih jezika.

Demonstracija fonetske korekcije izgovora – na primjeru govornice čiji je materinji jezik španjolski, a koja na Croaticumu FFZG-a uči hrvatski jezik prikazana je skraćena sesija fonetske korekcije izgovora glasa /lj/.

UMIJEĆE JAVNOG GOVORA

Otkud i gdje je javni govor? – izlaganje je izdvojilo najistaknutije dijelove povijesti govorništva u antičkoj Grčkoj i Rimu, najvažnije principe i govornike, a u drugom dijelu i najčešće situacije javnog govora danas kroz podjelu i prikaz govorničkih vrsta.

Argumenti i argumentacijske pogreške (dr.sc. Gabrijela Kišiček) – predstavljene su osnove dobre argumentacije, kritičkog mišljenja te najčešćih argumentacijskih pogrešaka i smicalica.

Neverbalna komunikacija – kroz prezentaciju su prikazana neverbalna obilježja treme kod javnog nastupa, neverbalni znakovi koji odaju stavove osoba prema sugovorniku, karakteristike različitog držanja tijela, značenje odjeće te proksemije.

Poslovna retorika – radionica na kojoj su izdvojene najčešće poslovne situacije u kojima se može istaknuti važnost dobrog govora – intervju za posao i sastanak, čemu je pridružen i poslovni kontekst neverbalne komunikacije.

Filmski govor – nakon uvoda o scenskom i filmskom govoru te razlikama određenih stilova, na primjerima je analizirana rečenična intonacija govora u Glembajevima i filmu Imam dvije mame i dva tate.

Vježbe za glas i izgovor – završna radionica na kojoj su sažeta prethodna znanja i primijenjena na standardni niz vježbi za glas i izgovor; vježbe su pojašnjene i izvedene zajedno sa sudionicima koji su za potrebe radionice bili podijeljeni u grupe po 5-6 sudionika.

U organizaciji i u izvođenju sudjelovalo je ukupno 25 studenata fonetike, svih godina.

1. godina: Antonio Klarić
2. godina: Lucija Duda, Karla Abramović, Tena Žganec, Anamarija Šepić, Lorena Ostrun, Ivana Paljug, Nikolina Jamičić
3. godina: Ana Vlah, Marija Popić, Tea Vujić, Nika Gulin, Roberto Sinjaković, Ivana Silov
4. godina: Nives Vujasić, Amanda Augustinović, Darija Forko, Tea Landripet, Ivana Lovrečić, Mirna Vučetić, Nikola Kranjčević
5. godina (i više): Lukrecia Ana Lovrić, Tara Jelovac, Zdravka Biočina, Ksenija Nađ

Šalice?

Ideja o šalicama razvila se iz želje da ostane materijalna uspomena na trening. Kako bismo bili prepoznatljivi kao fonetičari, i kako bismo mogli sudionicima reći da je poklonjeni predmet vezan uz našu struku, pojavile su se ideje ili za poklanjanje šalice s logotipom ili za poklanjanje šala s logotipom. Izrada personaliziranog šala dosta je skupa varijanta, pa smo se odlučili za šalice. Objašnjenje je bilo da je dobro piti čaj i vodu. Na šalicama se nalaze logotipovi Kluba i FonET-a, a izrađeno ih je 80 komada. Troškove je u potpunosti pokrio Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.

 

Sudionici – polaznici treninga – bili su studenti Sveučilišta u Zagrebu.

Kao što je i za očekivati, najviše je studenata bilo s Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti, s Prava i Ekonomije. Iznenadilo nas je odazivanje studenata prirodnih znanosti, ali i činjenica da se nije prijavio nitko s Akademije dramske umjetnosti.

Donosimo nekoliko motivacija. Pitanje je bilo: Kako mislite, u svojoj struci, primjenjivati znanja koja steknete na treningu?

Studiranje na Arhitektonskom fakultetu podrazumijeva konstantno prezentiranje i izlaganje projekata profesorima, asistentima, kolegama, a nadalje u karijeri i investitorima. Za što bolji dojam krucijalna je dobra prezentacija, koja uključuje poduže govore, koji ponekad, uz djelovanje treme, brzopletosti, lošeg izgovora, itd. mogu taj dojam znatno umanjiti. Dakle, smatram da će većina znanja koje ću steći moći svakako primjenjivati u vlastitoj karijeri!

 Budući da studiram lingvistiku, a o fonetici znam vrlo malo, smatram da bi mi ovaj program pružio nužan uvid u fonetiku i aspekte kojima se bavi. Sve su mi teme navedene u programu zanimljive, posebice psihoakustika, te mislim da bi bilo vrlo korisno naučiti nešto više o tome.

 Kako na studijskom smjeru Rehabilitacije ne govorimo toliko o razvoju govora i njegovim akustičkim svojstvima ovo mi se čini kao idealna prilika da nešto tome saznam. Također, u budućem radu sa djecom ali i za osobama sa kraniocerebralnim oštećenjima ova znanja mi mogu dobro doći. Posebno mi se sviđa dio Vježbe za glas i govor, jer u našoj praksi postoji mnogo djece s cerebralnom paralizom i sličnim smetnjama te neke osnovne vježbe bi bilo vrlo dobro znati.

 Radim već niz godina kao čitatelj knjiga u Knjižnici Hrvatskog saveza za slijepe. Također povremeno obavljam i druge “voice-over” poslove, a namjeravam se tim poslovima baviti i u budućnosti. Osim toga, kao bivšoj studentici Muzičke akademije, pjevanje mi je veoma bitan dio karijere. Zbog svega rečenog svaka fonetska uputa i saznanje su mi i više nego dobrodošli.

Zahvaljujem unaprijed na organizaciji ovakve radionice.

 Studentica sam pravnog fakulteta i htjela bih naučiti još vise o umijeću javnog govorenja. To će mi biti od koristi na debatama na kojim sudjelujem, a pogotovo u budućoj karijeri.

 Budući da me privatno oduvijek zanimalo govorništvo i fonetika, a kako nažalost nisam imala prilike tijekom svojeg dosadašnjeg studija da se malo više pozabavim tom tematikom mislim da je ovo izvanredna prilika da malo zavirim u svijet fonetičara, ponešto korisnoga i naučim te steknem nova poznanstva kroz druženje na radionicama. Iskreno se veselim ovom eventu i nadam da ćete uvažiti moju prijavu jer sam i više nego motivirana za rad i stjecanje novih znanja za koja osobno ne sumnjam, da mi mogu samo pripomoći u mojoj budućoj karijeri liječnika i radu s pacijentima.

 

Na kraju treninga proveli smo evaluaciju. Ove su nam komentare sudionici ostavili:

• Predavanja zanimljiva, korisne vježbe i fina hrana.
• Pohvale organizaciji i inicijativi, bilo bi dobro dati si više vremena da ne bude sve na brzinu.
• Svaka čast i hvala na svemu!
• Bilo bi dobro trening razvući na 2 dana kako bi se vježbe izvele u cijelosti i kako bi bila bolja interakcija između predavača i publike.
• Sve 5!
• Svaka čast na uloženom trudu i organizaciji, nastavite tako i dogodine!
• Izvrsno i korisno!
• Sve u svemu zanimljiv i kvalitetan edukacijski trening na kojemu sam sa zadovoljstvom sudjelovala, pohvala za odličnu organizaciju, ručak i ljubaznost i srdačnost organizatora, i šalice!
• Nadam se da će ovakvi događaji biti češći i brojniji. Fonetičari, super ste!
• Hvala! Sjajno! Odlična ideja i realizacija! Sve pohvale!
• Odlična organizacija, sve je bilo optimalno vremenski raspoređeno, jako zanimljivo, sve u svemu odlično!
• Sljedeće godine opet!
• Pohvale studentima koji su sve vrlo profesionalno odradili!
• Pohvale organizatorima, predavačima i nabavljačima ukusne hrane.
• Bili ste super! Cappuccino je bio jako fin, i ručak.
• Odlično, nastavite!
• Sve odlično organizirano, usklađeno, predstavljeno.
• Drago mi je da sam prisustvovala ovom Edukacijskom treningu, dobila sam odličan uvid u područje koje fonetika izučava.
• Sve je bilo super, ponovio bih opet.
• Bravo za odličnu organizaciju, pristupačnost i gostoljubivost! Svaka čast na uloženom trudu i energiji!
• Divan ručak i sve pohvale.
• Studenti su posao odradili izrazito stručno i kompetentno, bravo! Organizacija je za 5, i hvala na poklonima.

Osim Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta, u stvaranju prvog FonET-a potpomogli su i sponzori:

Više o prošlogodišnjem FonET-u pročitajte ovdje.