Nije lako prvi puta stati pred razred djece i mirno održati sat. Želja svakog nastavnika je da ga učenici slušaju, da bude autoritet svojim učenicima i da održava radnu atmosferu u razredu.

Postoji nekoliko stvari na koje se može pripaziti kako bi se ova želja lakše ostvarila. Na ovom predavanju dat će se odgovori na brojna pitanja koja fonetika nudi, a  vezana su uz rad nastavnika.

Na primjer, gdje u razredu sjedi dijete kojem nije u interesu pratiti nastavu, a gdje ono kojemu jest? Je li za nastavnika bolje da hoda učionicom ili da stoji? Je li za nastavu važan raspored klupa? Koliko je za nastavu važan nastavnikov glas?

Izvodi: Ivana Lovrečić

Natrag na program.

Dok svakodnevno putujemo do svojih odredišta, često smo praćeni raznim velikim plakatima uz cestu. Postali su standardni dio naših ruta i ne primjećujemo ih.  Barem tako mislimo. No onda nas po putu često uhvati želja za Torticom ili pomislimo kako je problem požara u Hrvatskoj sve veći i to nas odjednom brine.

Djeluje neobično, no ipak je objašnjivo. Veliki plakati se služe jednom vrstom argumentacije koja se zove vizualna argumentacija, kako bi nam privukli pozornost i motivirali nas da razmišljamo o onome što prikazuju.

Je li to zaista valjan oblik argumentacije, kakve su tvrdnje u vizualnoj argumentaciji, kako su potkrijepljene i kako ćemo interpretirati poruke koje nam plakati šalju, o tome nešto više na izlaganju o vizualnoj argumentaciji na ovogodišnjem FonET-u!

Izvodi: Mirna Vučetić

Natrag na program.

Kako bismo razumjeli mehanizme govora kod odraslih, važno je posvetiti pozornost razvoju govora kod djece od najranije dobi, pa čak i razvoju prije rođenja. Još za vrijeme prenatalnog razvoja, točnije od šestog mjeseca trudnoće, fetus čuje zvukove iz okoline, a dijete od prvih dana života razlikuje majčin glas od  ostalih. Može se reći da usvajanje govora kreće od rođenja slušanjem i imitacijom, te putem plača i krika, preko gugutanja i brbljanja, dolazi do prvih riječi.

Znate li kako prepoznati da dijete nije urednog govorno-jezičnog razvoja i do kada bi trebalo progovoriti? Odgovor ćete svakako dobiti na predavanju, a prethodno je važno reći kako rano prepoznavanje simptoma koji upućuju na atipičan govorno-jezični razvoj može pomoći da dijete na vrijeme krene s rehabilitacijom.

No, zašto smo uopće od najmlađih dana motivirani usvajati jezik i govoriti? Najopćenitiji odgovor jest dobro nam znana želja za komunikacijom. Uz osnovne pojmove, unutar teme su zastupljene i zanimljivosti poput blizanačkog govora, te što su to plastičnost mozga i bilingvizam.

Izvode: Anamarija Šepić i Nikolina Jamičić

Natrag na program.

Govorni profesionalci trebali bi predstavljati govorni uzor, a svakodnevno smo svjedoci, posebice u elektroničkim medijima, kako je realno stanje daleko od uzora.

Na koji način i na čemu bi profesionalac trebao raditi na sebi? Koliko je važna dikcija, boja glasa, govorna glatkoća, njega glasa… ? Predavanje će vas upoznati s glavnim metodama i individualnim pristupom fonetičara  u radu s govornim profesionalcem.  Ukoliko i vas očekuje karijera glumca, voditelja, spikera ili primjerice novinara, pridružite se. Upoznajte se s teorijskim i praktičnim okvirom fonetskog rada s elitnim govornim profesionalcima  i sudjelujte u postavljanju više ljestvice govornih uzora.

Izvode: Mirna Vučetić i Ana Previšić

Natrag na program.

Osjet sluha vrlo je važan i koristimo ga u brojnim situacijama, s obzirom na to da smo svakodnevno okruženi raznim zvukovima. Kada smo primjerice u punom tramvaju ili se nalazimo na tržnici, susrećemo se s bukom, no ipak uspijevamo do određene granice razabrati govor osobe koju slušamo.

Isto tako, slušanje s oba uha nam omogućuje određivanje iz kojeg smjera dolazi zvuk. Uz našu mogućnost izdvajanja, tj. koncentriranja na određeni zvuk u prostoru s više izvora zvukova i izrazitu preciznost pri razabiranju frekvencija zvuka (npr. kada primijetimo kako netko “falša”), možemo reći da je naše uho uistinu odličan “instrument”, zar ne?
Ako želite saznati koliko ljudsko uho može čuti, do kuda seže prag boli i na koje sve načine percipiramo i reagiramo na glasnoću i visinu zvuka te općenito na zvuk, tj. akustičke signale, dođite na predavanje. Također ćete moći sudjelovati u eksperimentu slušanja, gdje ćete na svom primjeru vidjeti kako možete čuti o kojoj se riječi radi i pod utjecajem buke, ali i zašto je to tako.

Izvodi: Magdalena Franjčec

Natrag na program.

Što sve treba imati na umu osoba koja drži prezentaciju za koju želi pozornost i simpatije publike, neovisno o temi o kojoj govori?

Pod pojmom prezentacije najčešće podrazumijevamo Powerpoint prezentaciju, ali postoje i ostali alati, a izvedba može biti i na suho.

Kompozicija prezentacije vrlo je slična kompozicija govora. Objasnit će se što treba reći na početku, u glavnom dijelu te na kraju, pazeći pritom na govorni bonton, na jezik i na stil. Posebno ćemo se posvetiti profiliranju publike, neverbalnoj komunikaciji govornika, svladavanju treme te organizaciji vremena. Predavanje će odgovoriti na pitanja kako stvoriti zanimanje za temu i zanimanje za govornika. Ima li svako usmeno izlaganje središnju misao? Je li nam uvijek potreban efektan završetak?

Izvodi: Ana Vlah

Natrag na program.

Akademik Petar Guberina utemeljio je Polikliniku Suvag 1961. godine, a nekoliko godina kasnije osnovao je i Odsjek za fonetiku na Filozofskom fakultetu. Otada su fonetičari sastavni dio Poliklinike.

Sudjeluju u dijagnostici slušnih i govornih poremećaja, izvođenju pretraga sluha; pomažu pacijentima pri odabiru slušnih aparata te imaju značajnu ulogu u rehabilitaciji sluha i govora.

Ovo predavanje pružit će uvid u anatomiju uha i pokazati da je uho mnogo više od uške i zvukovoda. Također, naglasit će se razlika između sluha i slušanja, a pojasnit će se i neki govorni i slušni poremećaji. Polaznici će saznati i koje su razlike između slušnih aparata iz prošlosti u odnosu na današnje aparate, ali i kada je pravi trenutak za provjeru vlastitog sluha.

Izvodi: Ivana Lovrečić

Natrag na program.